Euharistijskim slavljem u đakovačkoj katedrali u petak, 5. studenoga 2021., počelo je obilježavanje Dana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Misu je predvodio veliki kancelar Fakulteta, đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić. Proslava je nastavljena svečanim akademskim programom, izvješćem o radu, promocijom diplomanata te dodjelom nagrada i zahvalnica.
Na početku mise nadbiskup je pozdravio akademsku zajednicu na čelu s dekanom Vladimirom Dugalićem i čestitao joj Dan Fakulteta. Pozdravio je i zajednicu Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, podsjetivši da su Sjemenište i KBF „rođeni zajedno, na današnji dan 1806. godine“, te im čestitao 215. rođendan.
Hranić: zajednica kao zdenac duhovne potpore
U homiliji je nadbiskup rekao da je svaki nazočni po sakramentima krštenja i potvrde hram Duha Svetoga, pomazan i posvećen. „I svi zajedno smo otajstveno Tijelo Kristovo, sveti puk, narod Bogu stečen. Naše crkveno zajedništvo i mi kao akademska zajednica jednog teološkog fakulteta smo također mjesto gdje Bog prebiva ili bi barem trebao prebivati“, istaknuo je. Osvrćući se na naviještenu evanđeosku pripovijest o nepoštenom upravitelju, objasnio je da Isus hvali njegovu odvažnost i time poručuje kako nasljedovanje traži spremnost na rizik.
Nazočne je upitao nisu li i sami iz vjere prihvatili velik rizik, vođeni ljubavlju prema Bogu, solidarnošću s Crkvom i zauzetošću za njezino evangelizacijsko poslanje. Taj je izbor povezao sa svećeničkim ređenjem, molbom za primitak u Bogoslovno sjemenište te upisom na teološki fakultet, bilo kao vjernik laik bilo kao svećenički kandidat. Njihova strast za sudjelovanje u poslanju Crkve, rekao je, već sada čini vidljivim Božje kraljevstvo među ljudima.
Govoreći o odluci za studij teologije, Hranić je upozorio da su potrebe za vjeroučiteljskim kadrom popunjene te da vjeroučitelji s drugim nastavnicima dijele posljedice smanjivanja broja razrednih odjela i radnih sati. Upisati teologiju kao laik u takvim okolnostima ili kao svećenički kandidat, poručio je, „to može samo ljubav: bez uvjeta, skroz na skroz; ljubav nošena velikim oduševljenjem i zanosom, sve do opijenosti…“ Za ustrajnost u tom pozivu i napajanje mudrošću i kreativnošću Duha Svetoga potrebna je zajednica, „kao zdenac na kojemu pijemo s izvora Božje milosti, dobrote, ljubavi i zauzetosti“.
Nadbiskup je posebno naglasio pripadnost crkvenoj zajednici i iskustvo razumijevanja i potpore u njoj. Opisao ju je kao zdenac na kojem se taže glad i žeđ za Bogom, njegovom riječju, milošću i oproštenjem. Crkva je, rekao je, potrebna kao konkretna zajednica vjere i života, kao obitelj u kojoj ima mjesta i srca za svakoga, a svi su braća i sestre, sinovi i kćeri istoga nebeskog Oca. U takvoj zajednici svi imaju jednako dostojanstvo bez obzira na socijalni položaj, podrijetlo, obrazovanje, primanja ili pripadnost društvenoj skupini, udruzi ili političkoj stranci. Treba biti i mjesto pomirenja i mira, obitelj koja se raduje povratku odvojenoga člana, prima ga s radošću, a izgubljenoga traži dok ga ne pronađe.
Pozdravi akademskoj zajednici i diplomantima
Nakon mise svečani program nastavljen je u Dvorani biskupa Antuna Mandića. Mješoviti zbor Fakulteta pod vodstvom mo. Ivana Andrića izveo je himnu Republike Hrvatske i pjesmu „Oče naš“. Uslijedila je minuta šutnje za sve stradale u Domovinskom ratu.
Uvodni pozdrav uputio je dekan, izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, osvrnuvši se na okolnosti uzrokovane pandemijom. Citirajući papu Franju, istaknuo je potrebu društva za evanđeoskom hermeneutikom kako bi se svijet bolje razumio. Dobar teolog, naglasio je, otvorena je duha i spreman na nova promišljanja u konkretnim situacijama.
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Vlado Guberac, izrazio je zadovoljstvo što Sveučilište nosi upravo Strossmayerovo ime. Đakovački KBF, kao sastavnicu Sveučilišta, nazvao je njegovom moralnom vertikalom. Istaknuo je i da, zahvaljujući Crkvi, visoko školstvo u istočnoj Slavoniji postoji više od 300 godina.
Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, prof. dr. sc. Darko Tomašević, osobito se obratio diplomantima, ohrabrujući ih da se ne boje jer imaju Boga uz sebe. Podsjetio ih je da dobivaju službeni dokument koji svjedoči o njihovu obrazovanju, ali da time njihov put ne završava: naučeno su pozvani svakodnevno potvrđivati vlastitim životom.
Izv. prof. dr. sc. Stanislav Slatinek, prodekan Teološkog fakulteta u Ljubljani, poželio je diplomantima sreću i najavio daljnju suradnju dvaju teoloških učilišta. Doc. dr. sc. Branko Murić, prodekan KBF-a u Zagrebu, naglasio je da važnost teologa u društvu tek treba biti prepoznata, osobito kroz njihov rad, poštenje i kreativnost, što je i poželio diplomantima.
Godišnje izvješće: 87 studenata i novi programi u pripremi
Nakon pozdrava dekan Dugalić predstavio je godišnje izvješće o radu. Institucija je tada bila u 216. godini postojanja i 17. godini otkako je uzdignuta na rang fakulteta. Nastava tijekom prethodne akademske godine djelomično se održavala online. U vrijeme proslave na Fakultetu je bilo upisano 87 studenata, uz 24 zaposlena nastavnika i 18 članova nenastavnog osoblja.
U izvješću je navedeno da je prethodne godine dovršen i potvrđen statut te da je Fakultet dobio pozitivnu ocjenu reakreditacijskog povjerenstva, Agencije za znanost i obrazovanje i Ministarstva, koje se u izvještaju IKA-e navodi kao Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Dva nastavnika izabrana su u zvanje izvanrednog profesora, troje je steklo doktorat, a profesor Pero Aračić postao je prvi profesor emeritus.
Potpisano je 16 ugovora s osnovnim i srednjim školama koji studentima pete godine omogućuju hospitacije. Organizirano je osam simpozija i znanstvenih kolokvija te dva gostujuća predavanja. Nastavljen je i program Erasmus: dvije studentice iz Poljske boravile su u Đakovu, jedan student đakovačkog KBF-a u Pragu, a jedna studentica u Salamanci.
U procesu pokretanja bila su tri poslijediplomska programa, tri programa cjeloživotnog obrazovanja, dvopredmetni studij i dva znanstvena centra. Nastavljala se digitalizacija knjižnične i arhivske građe, a među planovima je bila i Teologijada.
Promocija i nagrade za studente i djelatnike
Nakon izvješća vokalna grupa Đakovčanke izvela je dvije pjesme. Uslijedio je akademski čin promocije: zvanje magistra odnosno magistre teologije dobila su 23 studenta, promoviran je i jedan diplomirani teolog, a dodijeljeno je osam diploma cjeloživotnog obrazovanja u području Religioznog odgoja i pedagogije te Kateheze dobrog pastira.
Dekanove nagrade za studente generacije primili su Luka Marošević i Maria Dragomirović, koji su na prvoj godini ostvarili prosjek 5,0; Lucija Tica za prosjek 4,83 na drugoj godini; Vladimir Sabo za 4,86 na četvrtoj godini te Florijan Zagorščak za 4,77 na petoj godini studija.
Nagradu za najbolji diplomski rad dobila je Helena Kulaš za rad „Ekumenska nastojanja biskupa Ćirila Kosa“, izrađen pod mentorstvom doc. dr. sc. Antuna Japundžića. Mentor je njezin rad i ukratko predstavio. Prof. dr. sc. Ivica Raguž primio je nagradu za izvanredan doprinos znanosti, dok su za izuzetno zalaganje među nenastavnim osobljem nagrađeni Ankica Landeka, Marin Ivanišić i Susanne Simon Kolarević.
Zahvalnice Fakulteta dodijeljene su Petru Vidoviću za dugogodišnji predani rad na mjestu tajnika, umirovljenom profesoru Slavku Platzu koji je Fakultetu darovao dio svoje ušteđevine te Gradu Đakovu za suradnju. Svečani program završio je zborskom izvedbom pjesme „Gaudeamus“.
