Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u četvrtak i petak, 11. i 12. studenoga 2021., održan je međunarodni znanstveni simpozij „Religijski, društveni i kulturološki aspekti enciklike Fratelli tutti pape Franje“. O dvodnevnom skupu, posvećenom različitim dimenzijama Papine enciklike, izvijestio je Ured za studente sarajevskog KBF-a.
Program je moderirao doc. dr. Hrvoje Kalem, profesor fundamentalne teologije na KBF-u u Sarajevu. U ime fakulteta i organizatora predavače i sve prisutne pozdravio je dekan prof. dr. sc. Darko Tomašević, koji je ujedno zahvalio svima koji su pridonijeli organizaciji simpozija.
Nakon više simpozija i predavanja o enciklici Fratelli tutti održanih na području Crkve u Hrvata, sarajevski KBF želio je dati vlastiti doprinos razmatranju pitanja koja ona otvara. Takav je pristup odredio i širinu programa: uz teološke teme, enciklika obuhvaća sociološka, politička, ekonomska, migracijska i međureligijska pitanja.
Prvi dan: digitalna komunikacija, bratstvo i poštovanje susjeda
Prvo predavanje, „Digitalna komunikacija kao novi stil života u zatvorenom svijetu“, održao je doc. dr. Mario Bernadić s KBF-a u Sarajevu. Naglasio je velik razvoj digitalnih i komunikacijskih tehnologija tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Prema njegovu izlaganju, te se promjene nisu odrazile samo na način rada i međusobnog komuniciranja nego i na način na koji ljudi razmišljaju i kulturno se izražavaju.
Izv. prof. dr. Boris Vulić s KBF-a u Đakovu potom je govorio o temi „Odnos sveopćeg i kršćanskog bratstva u svjetlu enciklike »Fratelli tutti«“. Enciklici je pristupio polazeći od pitanja kakav je odnos sveopćeg i kršćanskog bratstva u nauku pape Franje. U tom je razmatranju Papin nauk povezao s naukom Josefa Ratzingera i Karla Rahnera.
Predavanje „Vjera u Boga i poštovanje susjeda – muslimanski pogled“ održao je prof. dr. sc. Nedžad Grabus, u programu naveden uz FIN Sarajevo i Teologiju u Ljubljani. Istaknuo je da muslimani i kršćani u svojem vjerovanju imaju povezujuće naslijeđe tradicije na kojem su razvijali bitna pitanja teologije monoteizma. Predstavio je teorijske i praktične osnove dijaloga vjernika na osobnoj i institucionalnoj razini između muslimana i kršćana, posebno u odnosu prema Katoličkoj crkvi.
Drugi dan: rasizam, politika i socijalno prijateljstvo
Drugoga dana doc. dr. Oliver Jurišić s KBF-a u Sarajevu održao je predavanje „Rasizam: instrument moći i zaborava“. U njemu je tražio odgovore na nekoliko pitanja: je li rasizam i ideološko oružje u pokušaju brisanja i reinterpretacije prošlosti te pretvara li se u ideologiju vječnog kajanja i isprike? Postavio je i pitanje je li rasizam od društvenog problema postao dio nedodirljivog diskursa koji se očituje kao moć i time zabranjuje svaku moguću kritiku samoga sebe.
Nakon njega dr. sc. Jakov Rađa s KBF-a u Zagrebu govorio je o temi „Najbolje politike u službi sveopćeg bratstva“. Nadahnuće koje enciklika Fratelli tutti želi pružiti politici i političarima sažeo je u četiri kriterija za obnovu političkog djelovanja: tumačenje osjećaja naroda kako bi se omogućilo traganje za općim dobrom, promicanje kulture rada, davanje prednosti posljednjima i njegovanje duha otvorenosti prema svima.
Izv. prof. dr. sc. Zorica Maros s KBF-a u Sarajevu održala je predavanje „Dijalog i socijalno prijateljstvo kao ostvarenje ljudskog bratstva“. Prikazala je povezanost socijalnog prijateljstva i bratstva, upućujući na pristup pape Franje koji ih izjednačuje.
Migracije i muslimanska refleksija enciklike
Nakon stanke i rasprave izv. prof. dr. Pavle Mijović s KBF-a u Sarajevu govorio je o temi „Kritička teorija migracije u enciklici Fratelli tutti“. U središte izlaganja stavio je fenomen migracija, ističući da on zbog svoje aktualnosti i suvremenosti zauzima povlašteno mjesto u razmišljanju pape Franje.
Simpozij je zaključen predavanjem „Muslimanska refleksija enciklike Fratelli tutti“, koje je održao doc. dr. Orhan Jašić s FIN-a u Sarajevu. Predstavio je pojedine dijaloške poruke enciklike iz perspektive muslimanske teologije te skrenuo pozornost na stavove suvremenog muslimanskog autora i religijskog lidera Ahmada At-Tayyiba o toj tematici.
Kako je navedeno u priopćenju Ureda za studente od petka 12. studenoga, KBF u Sarajevu ovim je skupom želio približiti encikliku kroz teme koje su sastavni dio života. Namjera je bila obuhvatiti različite dimenzije ljudske stvarnosti, uz svijest da to nije jednostavno, te potražiti odgovore na pitanja postavljena u enciklici. Zato je program podijeljen u osam glavnih tema koje se izravno ili neizravno odnose na njezina glavna poglavlja. Predavači su, svaki iz svoje znanstvene perspektive, nastojali ponuditi odgovore koji bi potaknuli drukčiji pogled na čovjeka, međuljudske odnose i svijet u kojem živimo.
